Pozdravi i čestitke

Poštovana i ljubljena moja braćo i sestre!

S velikom radošću i ljubavlju pozdravljam sve nazočne na ovoj proslavi velike obljetnice.

Mi živimo u milosnim vremenima. Istina je, svako vrijeme je na svoj način milosno. Bog sve čini da bi ga što više upoznali, zavoljeli i živjeli kao njegova ljubljena djeca. Dariva nam brojne znakove svoje nazočnosti preko brojnih Marijinih ukazanja i posebice preko gospođe Vassule. On želi spasiti sve ljude jer su njegova djeca. Neki su prepoznali znakove vremena i upoznali ga vjerujući mu i dopuštajući mu da ih snagom svoga Duha vodi.

Svi čeznemo za novim boljim svijetom. Njega nema bez Boga. Bog je potreban čovjeku da bi postao novi, bolji, pravedniji i blaženiji. Upravo o tom Gospa govori u Međugorju. O tom govori Isus preko Vasule…

Sve više se osjeća razgradnja ne samo čovjekove moralne nego i fizičke i biološke strukture.

Nijekanjem i udaljavanjem Boga od čovjeka sve se više navlači mrak na čovjeka i sve ga se više degradira. (Usp. Dr. Ljudevit Rupčić, „Međugorje - Vrata nebeska i početak boljega svijeta“ str. 8).

Svjedoci smo danas velike izopačenosti i degradacije ljudskoga društva. Ruši se obitelj i svetost braka. Neshvatljiva su zalaganja mnogih za eutanaziju, pornografiju, prostituciju, istospolne zajednice…Time pokopavamo budućnost i srljamo u propast.

Duh modernizma, sekularizma i relativizma sve više uzima maha. Antikršćanska vizija svijeta je sve prisutnija. Što se događa s Europom? Sve kršćanske korijene želi se ukloniti iz društva. Gotovo cijeli svijet je obolio od nemorala. S pravom se može reći da demon nemorala ubire svoj danak. Umjetno se stvara "moralna panika". Pornografska industrija u Europi zarađuje 2.500 eura na sekundu. Svake godine pornografska industrija zaradi više od 75 milijardi eura.

Godišnje se pobačajima ubija blizu 45 milijuna nevine nerođene djece, svake minute 100. Nije li to zločin modernoga društva!? Zar nije svaki ljudski život svetinja!? Temeljno ljudsko i božansko pravo je pravo na život. Liberalima su danas puna usta govora o slobodi, a kakva je to sloboda bez poštivanja temeljnih vrjednota i ljudskih prava.

Svi se slažemo u ovome: čovjek nikad nije bio nesigurniji i tjeskobniji, zabrinutiji i nezadovoljniji, grješniji i bolesniji, nikad nije bio u većoj nevolji i muci nego što je danas.

Ozdravljenje svijeta i ljudskoga srca može se dogoditi samo po obraćenju. Čitajući poruke Pravoga života u Bogu jasno nam je da bez obraćenja nema istinskoga pravoga života.

Obraćenje je milosni osjećaj da je Bog tu, da me voli i da me želi učiniti vječno sretnim. To je milosni Božji poziv koji stalno odzvanja u nama, poziv da tražimo Boga i da se uvijek njemu vraćamo i živimo po njegovoj volji.

To je Božji dar kojim on obdaruje svakog čovjeka. Naš odgovor na taj Božji zov sastoji se u našoj neopozivoj odluci ostavljanja svega i potpunog predanja Bogu. Obraćenje je milost kojoj uvijek prethodi Božji korak.

Obraćenje je čvrsto uvjerenje da je Bogu moguće mijenjati nas, makar se ne znam kako udaljili od njega i makar ne znam kako bili grješni. Bogu je moguće nas spasiti. Istina, on to ne čini bez nas.

Obratiti se znači dopustiti Isusu Kristu da nas posve zahvati snagom svoje milosti. To znači prepustiti se potpuno njemu, sav mu svoj život darovati, u svemu se oslanjati na njega. To znači Isusa izabrati kao svoga učitelja i Spasitelja. Njega uvijek slušati i njega na životnom putu slijediti.

Obratiti se znači spoznati da Bog postoji, imati iskustvo da je tu i shvatiti da nam je on najvažniji u životu. To znači da čovjekov život tek tada ima smisla ako je on u skladu s onim planom koji Bog ima s njim.

Božji plan za čovjeka je: da Ga upozna, da ga svim bićem uzljubi, da mu se potpuno preda i radosno služi da bi postao savršen i blažen, svet. Bog tada ispunja čovjekovo srce savršenom radošću, istinskim mirom i duhovnim zadovoljstvom. Čovjek se osjeća tada spašenim.

Obratiti se znači uvijek tražiti Boga. Uvijek se njemu vraćati priznajući mu sva svoja lutanja, sve svoje grijehe i odričući se zloga i svih svojih grješnih prohtjeva. Kad se iskreno za sve kajemo, mi dobivamo milost da se mijenjamo, postajemo bolji, pravedniji, iskreniji, pošteniji, svetiji.

Obratite se tj. promijenite se, izmirite se s Bogom, s braćom i sestrama i sami sa sobom. Drugim riječima: odreci se grijeha, prestati griješiti i darovati Bogu prvo mjesto u svom životu. To bi trebalo činiti neumorno svaki dan.

Bit je obraćenja u tom da postanemo svjesni svoga grijeha, da ga iskreno priznamo i za nj se pokajemo. A kad smo dobili oproštenje, počinjemo živjeti novim životom, snagom milosti Božje. Obraćenje je u napuštanju sebičnosti i svakoga drugog grijeha, a u prihvaćanju ljubavi, u darivanju sebe.

Da bi se mogli svakoga dana obraćati, potrebno je moliti srcem. Moliti srcem znači prije svega moliti s ljubavlju. Zdušno. To znači moliti čitavim svojim bićem: tijelom i dušom, otvorena, ponizna i čista srca.

To znači potpuno se otvoriti Bogu. Njemu dati prvo mjesto u svomu životu. Njemu se u potpunom predanju predati. Imati toliko pouzdanje u Njega i od Njega se svemu dobrome nadati. To znači sabrano i ponizno, predano i pouzdano, postojano i pobožno moliti.

Prema Gospinim uputama i porukama, prema porukama Pravoga života u Bogu, moliti srcem znači doživ­jeti molitvu kao susret s Bogom. To znači sjediniti se tako s Isusom te osjetiti i iskusiti ljepotu i veličinu milosti koju nam Bog daruje. To isto tako znači i primiti velike milosti. Moliti srcem, znači dopustiti Bogu da on ukloni sve zapreke i da molit­va prevlada našim srcima u svakom trenutku.

Ukoliko se doista budemo svakodnevno trudili oko obraćenja i molili srcem, onda će i žarka želja Gospodinova za jedinstvom biti što prije ostvarena.

„Da svi budu jedno kao što si ti, Oče u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet povjeruje da si me Ti poslao!“ (Iv 17, 21) - molio je naš božanski Spasitelj u velikosvećeničkoj molitvi uoči svoje muke.

Već punih 28 godina naš božanski Spasitelj vapije, moli i zove nas preko Vasule da ozbiljno shvatimo ovo milosno vrijeme i sve učinimo da bi konačno došlo do jedinstva svih kršćana, tako da bude jedno stado i jedan pastir. Molimo i pomozimo našem Spasitelju da do jedinstva što prije dođe.

„Svaki kršćanin, svaki koji se krštenjem smatra uključenim u otajstvo Isusa Krista i u njegovo otkupljenje, mora imati ekumensko srce. Ekumensko srce je srce koje voli Kristovim srcem.“ Ekumenizam stvara u duši raspoloženje poštovanja i osoba i zajednica… (Kardinal Franjo Kuharić)

„Po svem svijetu kršćani različitih vjeroispovijesti susreću se da bi molili za ponovnu uspostavu punoga jedinstva. Križ našega Gospodina poziva na jedinstvo. Isus Krist je doista umro da i rasutu djecu Božju skupi u jedinstvu. (Iv 11, 52): jučer, danas i uvijek. Žarko pozivam sve katolike da ovoga tjedna pojačaju molitvu i da je sjedine s molitvom drugih krštenika, kako bi nam zajednički Gospodin dopustio da ga slavimo jednim ustima i jednim srcem!“ (Bl. Ivan Pavao II. 15. siječnja 1984.)

„Unatoč vjekovnom nepovjerenju, moramo raditi za jedinstvo kršćana vjerujući da ćemo to jedinstvo dobiti od Boga kao dar u vrijeme koje Bog to odredi!“ Dr. Frane Franić, nadbiskup splitski)

Molimo Duha Svetoga da nas rasvijetli da bismo u poniznosti i ljubavi tako živjeli da što prije dođe do jedinstva svih kršćana. Učinimo sve da nestane grijeha razdora, nerazumijevanja i nesporazuma! Naš božanski Spasitelj to od nas očekuje.

Pretvarajmo svaki trenutak života u trenutak spasenja za sebe osobno i za svoju braću i sestre i tako pripravljajmo put k jedinstvu.

Zahvaljujem za strpljivosti, ljubavi i molitvama. Maranata! Živjeli!

fra Petar Ljubičić, OFM